Navigacija

Kina je nezamenjiv činilac svetskog razvoja

Svetski privredni rast pao je na pleća zemalja u razvoju, pre svih Kine koja sa više od 30 odsto učestvuje u globalnom ekonomskom rastu

Branko M. Žujović

Ovogodišnji Svetski ekonomski forum u Davosu održava se na vrhuncu višestruke zabrinutosti u svetu. Svedočimo dugotrajnoj višeslojnoj krizi i oružanim sukobima na Bliskom istoku, učestalim terorističkim napadima, migrantskoj krizi, sve oštrijim sankcijama Zapada protiv Ruske Federacije, zatim evropskim izazovima izazvanim „bregzitom“, najavama novoizabranog američkog predsednika da će razmotriti pitanje politike jedne Kine i ukupne ekonomske politike Vašingtona prema Pekingu.

U senci pomenutih problema, poput pritajene aveti, tinja sve prisutniji problem raspodele svetskog bogatstva. Upravo je Svetski ekonomski forum u izveštaju posvećenom globalnim rizicima u ovoj godini najavio da će nejednakost prihoda, odnosno raspodele bogatstva, biti glavni rizik sa kojim će se suočavati svetska ekonomija narednih godina.

Rast prihoda tradicionalne srednje klase u razvijenim zemljama je usporen, a ponegde čak niži od rasta prihoda srednje klase u zemljama Južne Amerike, Afrike i Azije. Labava monetarna politika kvantitativnog popuštanja doprinela je privrednom rastu i rastu stope zaposlenosti u SAD, ali je pogoršala stanje po pitanju (ne)jednakosti prihoda.

Trom rast svetske privrede, opterećen brojnim konfliktima, stoga, danas izaziva pre zabrinutost nego optimizam. Privredni rast u svetu pao je na pleća zemalja u razvoju, pre svih Kine koja sa više od 30 odsto učestvuje u globalnom ekonomskom rastu. Kina, zato, ostaje nezamenjiv činilac svetskog razvoja i njegov glavni motor. Ta okolnost sasvim siguno će biti vidljiva ove godine u Davosu, tim pre što će kineski predsednik Si Đinping, ne slučajno, biti jedan od učesnika foruma.

Kineska akademija društvenih nauka uoči početka foruma u Davosu najavila je da će Kina ove godine održati rast privrede od oko 6,5 odsto. To je dobra vest za planetu. Kineska politika, zasnivana na principu obostrano korisne saradnje, takođe je zalog zdravog privrednog rasta, tim pre što su kineska ulaganja u inostranstvu zasnovana značajnim delom na investicijama u oblasti infrastrukture, što snažno podupire rast.

Osim toga, kineska politika mirnog i sveobuhvatnog rešavanja izazova takođe je značajan doprinos prevazilaženju savremenih problema. Primera radi, iako je u geopolitičkim okvirima u potpunosti trijumfovala po pitanju osnivanja Azijske infrastrukturne investicione banke, jer su sa druge strane usamljeni ostali SAD i Japan, Kina je u novembru prošle godine, a to je ostala slabo primećena vest, saopštila da bi bilo dobro da se SAD ipak priključe ovoj banci, ističući u prvi plan njen razvojni karakter.

Treba istaći i kineske globalne inicjative, pre svih uspostavljanje ekonomskog pojasa duž Puta svile i Pomorskog puta svile za XXI vek, koje već sada doprinose ekonomskom rastu na prostoru Evrope i srednje Azije, višegodišnja ulaganja u Africi i sve veće prisustvo kineskih kompanija u zemljama Južne Amerike.

Osim toga, Kina je lane privukla strane investicije u vrednosti od oko 785 milijardi juana i 25 godina za redom je na prvom mestu po privlačenju stranih investicija među zemljama u razvoju. Prema najvama Konferencije UN o trgovini i razvoju Kina će i ove godine zadržati prvo mesto na listi najperspektivinijih investicionih odredišta na svetu.

Imajući sve ovo u vidu, a uz politiku zasnovanu na ambicioznim ciljevima 13. petogodišnjeg plana, jačanju imućnog društva, što je kineski pandan ideji o srednjoj klasi na Zapadu, razvoju inovacija, primeni najsavremenijih tehnologija, razvoju zelene ekonomije i širenja novih „džepova“ privrednog razvoja, Kina će u Davosu biti država u koju će biti uprte sve oči sveta.

Kina je, naime, jedina velika zemlja koja, na svoj način, istovremeno podstiče tržišni privredni rast i vodi sveobuhvatnu programsku borbu protiv siromaštva. Ta komponenta ukupne kineske politike za svet može da bude inspirativna, bez obzira na različita ideološka ubeđenja u svetu.

Kineski međunarodni radio (CRI), 17. januar 2017.






Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *