Navigacija

Kina

  • Tekst koncepta kineske globalne bezbednosne inicijative
    Kina je u utorak, 21. februara 2023. godine, objavila dokument koji predstavlja njen koncept globalne bezbednosne inicijatiove. Sasvim je izvesno da će tokom narednih meseci Peking ponuditi rešenja za sukob u Ukrajini i da će geopolitičke sukobe i nesuglasice pokušati da rešava u skladu sa pravilima i principima Ujedinjenih nacija, poštujući teritorijalni integritet država članica UN. Tekst koncepta kineske globalne bezbednosne inicijative koji prenosimo preuzet je iz onlajn izdanja kineskog “Global tajmsa”. Globalna bezbednosna inicijativa Koncept I. Pozadina Pitanje bezbednosti utiče na dobrobit ljudi svih zemalja, na uzvišeni uzrok svetskogPročitaj više
  • Pekinška ulična hrana
    Za razliku od zapadnjačkih brzih obroka, koji su uglavnom replike ili varijacije na temu sendviča, recepti nekih od kineskih uličnih specijaliteta potiču iz daleke, čak drevne prošlosti Meteorski privredni i infrastrukturni uspon Pekinga poslednjih decenija nije promenio odnos Pekinžana prema tradicionalnoj uličnoj hrani. Od sivih radničkih naselja na krajnjem zapadu grada, do luksuznog poslovnog distrikta Čaojang na istoku, na trotoarima se dimi i poslužuje ista ulična hrana. Pekinški obrok na ulici poseban je urbani žanr. Za razliku od zapadnjačke brze hrane, koja je uglavnom replika ili varijacija na temu sendviča,Pročitaj više
  • Lin Cesu i njegovi ljudi
    Počevši od trećeg juna 1839. godine, petsto radnika u službi kineske države 23 dana je uništavalo opijum engleskih trgovaca u Kantonu, bacajući ga u more. Dvadeset šesti jun, dan kada su završili posao, obeležava se kao Međunarodni dan borbe protiv zloupotrebe i krijumčarenja droge Branko M. Žujović U Zabranjenom gradu, koji je višeslojni simbol kineske države, uvek se setim podviga Lina Cesua (1785 – 1850), visokog zvaničnika iz doba dinastije Ćing, kom danas dugujemo prilično, a za njega u većini slučajeva ne znamo. Godine 1839, Lin Cesu, poznat i kaoPročitaj više
  • PROVINCIJA GANSU: POGLED SA ZEMLJANIH TERASA
    Provincija Gansu u centralnoj Kini, naročito krajevi oko njenog glavnog grada Landžoa, upečatljivo je svedočanstvo izazova kineskog razvoja s kraja XX i početka XXI veka. Beskrajan reljef od golih poroznih brda, kao da je oblikovan blatom pa zasušen. Kroz ovaj pomalo nezemaljski krajolik mrke boje, zauzdan mrežom staklenih gradova, auto-puteva, savremenom železnicom, industrijskim parkovima i poljoprivrednim imanjima, lenjo se provlači Žuta reka Branko M. Žujović Ne znam kako je u Srbiji zovete, ali mi u Sloveniji kažemo „prahnica“. Suva, porozna zemlja. To mi, dok stojimo visoko, na jednoj od bezbrojPročitaj više
  • Ekonomski pojas duž Puta svile i pomorski put svile za XXI vek – retrospektiva
    U srpskoj nauci i javnosti poznat je donekle karavanski Put svile, koji je u prošlosti povezivao Sijan, jednu od kineskih prestonica, sa Evropom i Rusijom, centralnom Azijom i Bliskim istokom. Ova drevna evroazijska magistrala razmene robe, usluga i znanja, kao i njen nesporan uticaj na Balkan, još uvek nisu dovoljno istraženi, premda osvežena ideja o Putu svile postaje možda najznačajnija perspektiva razvoja privrede u svetu, a time i par excellence geopolitičko pitanje XXI veka. Ideju o privrednom oživljavanju Puta svile predstavio je kineski predsednik Si Đinping, septembra 2013. godine, tokom posete Kazahstanu.Pročitaj više
  • RAŠKO RADOVIĆ: Govorili su o ekonomiji umesto o ljudima!
    Bolna istina je da je ukupan broj umrlih u Kini tokom trajanja epidemije, čak i posle revizije, jednak prosečnom broju umrlih u Americi u samo dva dana, kaže naš sagovornik iz Pekinga, psihijatar – erudita svetskog formata i jedna od najmarkantnijih figura srpskog rasejanja na Dalekom istoku Branko M. Žujović Dvoje državljane po imenu Raško Radović Srbija je po svetu razvejala na zanimljiv način. Jedan je paroh čuvene crkve Svetog Spiridona u Trstu, a drugi je naš sagovornik iz Pekinga kog je autor ovih redova ranije nazvao najmarkantnijom figurom srpskogPročitaj više
  • Na krilima zmaja – gde bi sve Kina mogla da gradi pruge za vozove velikih brzina?
    Još pre oko četvrt veka, Srbijom su jurili superbrzi, moderni vozovi. Doduše, njihov tehnološki razmah bio je politički ograničen, pa su se, umesto prugama, zaletali isključivo TV talasima i ekranima televizora. Umesto putnika, vozali su gledaoce najdalje do biračkog mesta. Oni koji imaju dovoljno godina sećaju se tih (danas bismo rekli amaterski pripremljenih) televizijskih spotova po kojima su jurcale narandžaste „te-že-ve“ kompozicije, najavljujući nikada ostvarenu renesansu srpskog železničkog saobraćaja, pod plaštom zaboravljenog zajma za privredni preporod. Pa ipak, uoči Samita premijera Kine i zemalja centralne i istočne Evrope u Beogradu,Pročitaj više
  • NANĐING: KAPI VELIKE UČIONICE ČOVEČANSTVA
    Memorijalni centar u Nanđingu čuva uspomenu na oko trista hiljada nedužnih žrtava japanske agresije onako kako bi to trebalo da čini svaka nacija, koja se našla na udaru zla. Monumentalno, moderno i istrajno Branko M. Žujović Svakih dvanaest sekundi, u Memorijalnom centru u Nanđingu jedna kap otisne se iz istorije i gromko kapne u sadašnjost, da bi podsetila na možda najmasovniji zločin u ljudskoj istoriji. Simbolika je efektna. Potpomognute moćnim razglasom, kapi opominju da je od sredine decembra 1937. do prvih dana januara 1938. godine, svakih dvanaest sekundi u NanđinguPročitaj više
  • Kinezi sve više uče srpski jezik!
    Na Dalekom istoku raste interesovanje za naše pismo; U Pekingu, umesto na četiri, upisuju na dve godine, u Guangdžuu planiran upis brucoša svake godine Specijalno za „Novosti“, Peking UPOREDO sa širenjem obima saradnje između Srbije i Kine, raste potreba za govornicima srpskog, odnosno kineskog jezika. Kina je stoga intenzivirala aktivnosti na katedri srpskog jezika Univerziteta za strane jezike u Pekingu, gde od ove akademske godine teče upis novih studenata svake dve umesto svake četiri godine, što je bio slučaj do sada. Na univerzitetu u Guangdžouu situacija je još zanimljivija, poštoPročitaj više
  • Planetarni šarm obostrano korisne saradnje
    Za Srbiju je od najveće važnosti to što Kina partnere ne uslovljava politički, već insistira isključivo na obostrano korisnoj saradnji. Stoga ne čudi što se Beograd u formatu 16+1 oseća komotno Samit Kine i 16 zemalja centralne i istočne Evrope u Rigi, glavnom gradu Letonije, 5. i 6. novembra ove godine, prilika je da se načini osvrt na srpsko-kinesku saradnju. Dve zemlje okončale su obnovu termoenergetskih kapaciteta u Kostolcu i započele izgradnju novog bloka te stare termo-elektrane, što bi u narednim decenijama trebalo da osigura elektroenergetsku stabilnost Srbije. U BeograduPročitaj više
  • Zašto krem stare Evrope hrli u Aziju?
    U Kini su prošle nedelje završena tradicionalna, prolećna zasedanja Svekineskog narodnog kongresa i Svekineskog narodnog političkog konsultativnog saveta. Ova zasedanja u Kini su poznatija kao „dva zasedanja“. Svekineski narodni kongres najviši je parlamentarni organ vlasti. Čine ga delegati provincija, autonomnih pokrajina, gradova pod upravom centralne vlade (Peking, Čungćing, Tjenđin i Šangaj), specijalnih administrativnih regiona i armije. Najviši državni zakonodavni organ, razume se, odlučuje o najvažnijim pitanjima pitanjima državnog i političkog života. Mandat delegata Svekineskog narodnog kongresa traje pet godina. Kongres zaseda svake godine. Ovo telo ima Stalni komitet, zadužen zaPročitaj više
  • Kina je nezamenjiv činilac svetskog razvoja
    Svetski privredni rast pao je na pleća zemalja u razvoju, pre svih Kine koja sa više od 30 odsto učestvuje u globalnom ekonomskom rastu Branko M. Žujović Ovogodišnji Svetski ekonomski forum u Davosu održava se na vrhuncu višestruke zabrinutosti u svetu. Svedočimo dugotrajnoj višeslojnoj krizi i oružanim sukobima na Bliskom istoku, učestalim terorističkim napadima, migrantskoj krizi, sve oštrijim sankcijama Zapada protiv Ruske Federacije, zatim evropskim izazovima izazvanim „bregzitom“, najavama novoizabranog američkog predsednika da će razmotriti pitanje politike jedne Kine i ukupne ekonomske politike Vašingtona prema Pekingu. U senci pomenutih problema,Pročitaj više
  • Samit G20 u Hangdžou kao prekretnica i generator svetskog privrednog rasta
    U Hangdžou, glavnom gradu kineske provincije DŽeđang, četvrtog i petog septembra biće održan Samit lidera Grupe 20 najrazvijenijih zemalja sveta (G20). Kinesko domaćinstvo samitu umnogome je specifično. Pored lidera G20, skupu će prisustvovati i predstavnici nekih zemalja u razvoju. Počasni gosti skupa biće Egipat i Kazahstan, uz Čad koji predsedava Afričkom unijom, Senegal koji je jedan od glavnih kineskih oslonaca u Africi i Laos, u svojstvu zemlje koja predsedava Organizacijom zemalja jugoistočne Azije (ASEAN). Valja podsetiti da članice G20 obuhvataju 85 odsto svetske ekonomije, više od 80 odsto svetske trgovinePročitaj više
  • Čungćing: Metropola vrtoglavih ekonomskih pokazatelja
    Grad sa preko 28 miliona stanovnika, bruto domaćim proizvodom od preko 183 milijarde dolara i višegodišnjim uzastopnim privrednim rastom od 13 odsto godišnje proizvede 42 miliona lap-top računara i dva miliona vozila Branko Žujović Ekonomski posmatrano, Čungćing je goropad. To je jedan od najznačajnijih kineskih ekonomskih motora. Metropola sa više od 28 miliona stanovnika (šire gradsko okruženje broji preko trideset miliona ljudi), nalazi se na obalama reka Jangce i Đaling. Administrativno, Čungćing je jedan od četiri kineska grada pod direktnom kontrolom centralne vlade. Preostali takvi gradovi su Peking, Šangaj iPročitaj više
  • Nove mere kineske ekonomske politike
    U Pekingu je po tradiciji od 18. do 21. decembra održana Centralna ekonomska radna konferencija. Konferencija krajem svake godine okuplja najviše državne i partijske zvaničnike zakonodavne i izvršne vlasti, ali i zvaničnike sa nivoa provincija, autonomnih regiona i gradova, predstavnike armije i državnih preduzeća. Prva Centralna ekonomska radna konferencija održana je 2006. godine. Od tada do danas ovo telo bivalo je usredsređeno na različite potrebe razvoja i usmerenja kineske privrede. Tako je 2006. konferencija bila posvećena ubrzanju ekonomskog rasta, 2007. promenama u monetarnoj politici, 2008. održanju stabilnog i relativno brzogPročitaj više
  • Kultura pamćenja i opstanak nacije – kineska lekcija
    Japanska vlada u utorak je načinila još jedan korak ka preinačenju ustavnih odredbi, koje su do sada strogo ograničavale pravo ove države na upotrebu vojne sile. Usvojen je tekst ovogodišnje japanske „Bele knjige“, koja bezbednosno okruženje ove države definiše kao „sve teže“. Tokio je saopštio da mu je zato od vitalne važnosti jačanje vojne sposobnosti. Tenzije sa Kinom i Južnom Korejom navedene su kao razlog rasta troškova odbrane Japana, a Peking je optužen za „pokazivanje mišića“. „Bela knjiga“ – crne slutnje U dokumentu se dalje kaže i da bi JapanPročitaj više
  • Kineske pruge za vozove velikih brzina –motor industrijskog razvoja
    Sažetak: Ideja o razvoju kineskih železnica za vozove velikih brzina rođena je početkom devedesetih godina prošlog veka. Kina je razvila sopstvene superbrze vozove. Premda je Kina razvila sopstvene superbrze vozove (DJJ2, DJF2 i druge), njihova upotreba bila je u komercijalnom smislu nepouzdana. Državni savet zato je doneo odluku da rešenje potraži u inostranstvu, ali je jasno poručeno da korist ne mogu da ostvaruju samo strane kompanije. Prva pruga za vozove velikih brzina izgrađena je između Guangdžoa i Šendžena decembra 1994. godine. Vozove je brzinom od 160 kilometara na čas vukla dizel-lokomotivaPročitaj više
  • Kako je Jat ervejz (konačno) sleteo u Etihad
    Do ovog sporazuma, „Jat ervejz“ je neuspešno pokušavao da aterira u neko od mnogobrojnih i često najavljivanih partnerstava Proletos je u Beogradu obelodanjeno da srpska avio-kompanija „Jat ervejz“ stupa u partnerstvo sa kompanijom „Etihad“ iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Potpisan je ugovor o zajedničkoj prodaji karata državnih avio-kompanija Srbije i UAE. Sporazum omogućava „Jat ervejzu“ da postavi svoj „ju“ kod na letove za 22 odredišta u saobraćajnoj mreži kompanije iz UAE. „Etihad ervejz“ će istovremeno moći da postavi svoj kod „ey“ na 23 evropska leta „Jat ervejza“. Predsedinik „Etihad ervejza“Pročitaj više
  • Kina pred zamkom srednjeg nivoa razvijenosti
    Kina će u martu sledeće godine usvojiti novi, 13. petogodišnji plan koji obuhvata period od 2016. do 2020. godine. Ekonomski eksperti slažu se da se Kina u ovom trenutku nalazi pred možda najvećim izazovom u svom dosadašnjem razvoju: izbegavanju zamke srednjeg nivoa razvijenosti. Zamka srednjeg nivoa razvijenosti počiva u raskoraku statističkog privrednog rasta i stvarnog razvoja. Srbija je drastičan, mada u kineskom slučaju ne i srodan primer koprcanja u zamci srednjeg nivoa razvijenosti. Srpsko iskustvo Prema profesoru dr Juriju Bajecu, Srbija je od 2001. do 2008. godine imala solidnu zvaničnuPročitaj više
  • Kina dogodine cilja rast od šest odsto, podsticanje potrošnje i smanjenu eksploataciju domaće nafte
    Kineski ekonomski stručnjaci predviđaju rast od deset odsto u oblastima izvoza usluga, inženjeringa, građevinarstva, turizma, informacionih i telekomunikacionih tehnologija. Ove oblasti, po njima, postaju novi motori rasta kineske ekonomije. Ciljani rast kineske privrede u sledećoj godini iznosiće šest odsto, saopšteno je juče u Pekingu. Ministar trgovine NR Kine Gao Hučeng izjavio je da će glavni zadaci njegovog ministarstva u sledećoj godini biti stabilizacija spoljne tražnje, poboljšanje kvaliteta u oblasti vrhunske proizvodnje i podešavanje industrijske strukture. Prema njegovim rečima, ostale ekonomije u razvoju, kao što su Indija i Vijetnam, predstavljaju svePročitaj više
  • JANG MINGJI: Povratkom u zavičaj detinjstva putujem ka savršenstvu
    Kineski nobelovac Mo Jen o stvaralaštvu našeg sagovornika je zapisao: „Suština umetnosti prošlosti i sadašnjosti. Lepota južne Kine u četkici i mastilu“ Branko M. Žujović Jang Mingji (1943) jedan je od najznačajnijih savremenih kineskih slikara. Od 1980. godine do danas održao je više od 40 samostalnih izložbi. Izlagao je u Londonu, Nju Delhiju, Pekingu, Parizu, Njujorku, Hongkongu, Vašingtonu, Tajpehu, San Francisku i drugim gradovima. Njegova slika „Snežna noć u Sudžou“ bila je izložena na Međunarodnom umetničkom salonu u Luvru. Dela Janga Mingjia čuvaju se u kolekcijama Narodnog muzeja Kine, MetropolitenPročitaj više
  • Sinđang iz srpskog ugla
    Ujgurski autonomni region za Peking je poprište intenzivne modernizacije, privrednog, infrastrukturnog i društvenog razvoja, a za Zapad je još jedan „kec u rukavu“ Branko M. Žujović Tokom prvih devet meseci ove godine Ujgurski autonomni region na severozapadu Kine posetilo je neverovatnih 180 miliona turista, 40,9 odsto više nego u istom periodu lane. Prihod od turizma u ovom delu Kine u istom periodu iznosio je 42,62 milijarde dolara (304,64 milijarde juana). Ovi statistički podaci važni su iz najmanje dva razloga. Prvi razlog je nesporna impresivnost broja turista, stope rasta tamošnje turističkePročitaj više
  • KINESKI SAN UŽIVO: Priča o Lili Čen
    Devojčica sa sela koju su biološki roditelji odbacili danas je nasmejana Pekinžanka, obrazovana žena, majka i pomalo svetski putnik Branko M. Žujović Dok otvara malu crnu čokoladu, Čen Huali koju poznajem kao Lili Čen, poverava mi se kratkom lekcijom koju na Zapadu više nije moguće čuti: „Zadovoljna sam svojim životom. Sve što poželim da pojedem mogu da kupim. Imam dete i muža koji me voli i brine o meni“. Lili Čen rođena je 1983. godine u selu Sjaosu, u provinciji Henan. Bila je treća ćerka u siromašnoj porodici koja jePročitaj više
  • Kina na Bliskom istoku
    Branko M. Žujović Novo poslovno čvorište na severu Kuvajta nazvano Svilengrad, odnosno Madinat al-Harir („Silk City“), biće završeno do 2035. godine i služiće kao jedna od glavnih tačaka zapadnoazijskog dela ekonomskog pojasa duž Puta svile i Pomorskog puta svile za XXI vek. Svilengrad je 36 kilometara udaljen od grada Kuvajta, a zajednički ga razvijaju kineske i kuvajtske kompanije. Dva grada, preko Kuvajtskog zaliva, povezivaće most šeika Džabera el Ahmeda, oslonjen na dvaostrva. U Svilengradu je u planu i izgradnja oblakodera „Hiljadu jedna noć“, visokog tačno 1.001 metar, slobodne privredne zonePročitaj više
  • Kineska „godina petla“ u globalnim brojkama
    Deng Sjaopingova izreka o mački savršeno odgovara petlu kao metafori ove godine. Nisu važne njegove marketinške i druge boje, ni njihovo presijavanje na različitim stranama, ni sposobnost da se na dimnjaku oportuno okreće za svakim daškom vetra, već kada kukuriče i koliko jaja njegove koke snesuKinezi su 28. januara započeli svoju novu godinu koja protiče u znaku vatrenog petla. Prema kineskom zodijaku, osim što će donositi sreću, romanse i isticati karakter, biće ovo godina ljudi sa izraženim osećajem za vreme, poverenje i odgovornost. Baš nekako u vreme proslave Kineske novePročitaj više
  • Govori engleski da te cela Kina razume
    Sve, sve, ali engleski… Branko M. Žujović Kinesko tržište od preko 400 miliona onih koji bi da nauče trenutno najtraženiji jezik na planeti postaje sve strože i probirljivije po pitanju izbora stranih predavačaStruktura srpskog rasejanja u Pekingu i drugim kineskim gradovima drastično je izmenjena za svega nekoliko godina. Nekadašnje malobrojne sredovečne privrednike, okupljene po zavičajnoj liniji sa ostalim Balkancima u srpskom restoranu „Kiosk“ u Pekingu, koji je u međuvremenu zatvoren, smenili su neuporedivo brojniji mladi predavači engleskog jezika. Njih ne interesuju kolektivna pivska razočaranja u fudbalsku reprezentaciju uz luk iPročitaj više
  • Ko opstruira ideju o Beogradu kao centru za kineske infrastrukturne investicije?
    Sećate li se Milana Bačevića i njegove izjave o Beogradu kao centru kineskih infrastrukturnih investicija? Ukoliko zanemarimo njegov kasniji metrički lapsus sa kineskim milijardama, koji ga je uprkos solidnim rezultatima koštao ministarskog položaja, danas se možemo upitati: otkud ta ideja i kako to da su je srpske fabrike stvarnosti u stranom vlasništvu tako slatko upotrebile u dnevnopolitičke svrhe, a da niko nije ni pokušao da objasni njenu pozadinu i značaj za samu državu? Čija je ideja? U Srbiji i na Balkanu uopšte savremenu Kinu tu i tamo gledaju iskrivljenom dioptrijomPročitaj više
  • Si Đinping u Beogradu – počinje (li) druga faza srpsko-kineskih odnosa
    Koliko je značajna ova poseta, svedoči i nezvanična informacija, do koje se moglo doći u Pekingu, da se Italija raspitivala o mogućnosti da se ubaci među zemlje koje će Si Đinping posetiti tokom turneje Srbija – Poljska – Uzbekistan Branko M. Žujović Pre davanja bilo kakvog pregleda kinesko-srpske sradnje, vredelo bi se pozabaviti nekom vrstom lične karte gosta koji u Beograd stiže u petak. Možemo bez okolišanja reći da tokom poslednje tri godine na relaciji Beograd – Peking sve vrvi od poseta na visokom nivou. Setimo se samo kraja prošlePročitaj više
  • Dejan J. Subotić – skice za istorijski portret Srbina koji je osvajao Daleki istok
    Galeriju Srba koji su u prošlosti posvedočili svoje prisustvo na Dalekom istoku, uz znamenitog Savu Vladislavića, Arsena Karađorđevića, Leksa Saičića koji je tokom Rusko-japanskog rata u Mandžuriji ubio samuraja u dvoboju, avanturistu Iliju Ražnatovića koji se strasno kockao od Monte Karla do Šangaja i zaboravljenog putopisca Ozrena J. Subotića, upotpunjava kod nas malo poznati Ozrenov brat Dejan J. Subotić.Dejan J. Subotić bio je sin našeg poznatog pesnika Jovana Subotića (1817 – 1886), predsednika Matice srpske, učesnika Majske skupštine, advokata i narodnog tribuna. Iz braka sa Savkom Polit Desančić, Jovan jePročitaj više
  • ZAPIS O DOGAĐAJU KOJI JE „POLITIKA“ 1908. GODINE PREVIDELA: Kang Juvej – prvi Kinez u Srbiji
    Jedan od najznačajnijih kineskih mislilaca i reformatora prve polovine XX veka nakon posete Beogradu ostavio je kratko, ali dragoceno pisano svedočanstvo Branko M. Žujović Kang Juvej (Kang Youvei, 康有 為 1858 – 1927) u Beograd je doputovao automobilom iz Budimpešte, oko 11 časova pre podne, 21. jula 1908. godine. U svom kratkom, ali značajnom opisu srpske prestonice tog doba, on kaže da je put od oko četristo kilometara prevalio za deset časova. U Beogradu se zadržao svega nekoliko dana i nastavio put Sofije, zatim Rumunije i Carigrada. „Politika“ nije zabeležilaPročitaj više
  • KUNG DESIN, DAMA IZ MAGLIČASTOG ZAGRLjAJA BEOGRADA: Čast mi je da služim svojoj državi
    Naša sagovornica, koja je nedavno boravila u Srbiji, pripada 77. generaciji Konfucijevih direktnih potomaka Branko M. Žujović Beograd je za večernji susret sa Kung Desin tog 15. novembra obukao svoje najbolje svečano odelo, ono sa leptir-mašnom, zaostalo iz boljih vremena. Ogrnuo je jesenju izmaglicu umesto mantila i poveo kinesku gošću u tišinu Savskog keja i miris pečenog kestenja, držeći je za ruku nežno ali odlučno, onako kako to mladi momci odavno više ne čine. Pendžetirani koraci starog zavodnika, koji šarm krije u godinama i nagoveštajima zrelih mana što se praštajuPročitaj više
  • DANKAN KLARK, BIOGRAF DžEKA MAA, OSNIVAČA ALIBABE: Od učitelja do najbogatijeg čoveka u Aziji
    Džek Ma je engleski naučio od australijskih komunista, koji su mu kupili i prvi stan, a danas poseduje kompaniju vrednu 266 milijardi dolara, otkriva za NIN autor bestselera „Alibaba – kuća koju je izgradio Džek Ma“ Iz Pekinga za NIN Levičarska porodica Morli iz Novog Južnog Velsa došla je u Kinu 1980. da potomcima pokaže „socijalistički raj“. U Hangdžou petnaestogodišnji Ma Jun, danas u čitavom svetu poznat kao Džek Ma, ponudio im je usluge vodiča u zamenu za učenje en – gleskog jezika. Morlijevi su kineskom dečaku nastavili i kasnijePročitaj više
  • Rusija deveti spoljnotrgovinski partner Kine
    U Kini su objavljeni najsvežiji podaci o spoljnotrgovinskoj razmeni te zemlje, odnosno njenog kontinentalnog dela, bez ostrva Tajvan i specijalnih autonomnih regiona Hongkong i Makao. Geopolitička struktura kineske spoljnotrgovinske razmene za Srbiju je zanimljiva, s obzirom na jačanje privredne saradnje sa ovom zemljom, ali i glasovima koji se mogu čuti unutar srpskog društva na temu svetskih, pa i evropskih, odnosno evroazijskih privrednih i političkih integracija. Evropska unija i SAD zasad neprikosnoveni Prema zvaničnim kineskim podacima, najveći spoljnotrgovinski partner Kine prošle godine bila je Evropska unija, koja je sa Pekingom ostvarilaPročitaj više
  • Beogradski samit u fokusu kineske geopolitičke strategije
    Samit premijera i Četvrti ekonomsko-trgovinski forum Kine i zemalja centralne i istočne Evrope je za nama. Postalo je izvesno da će Srbija sa Kinom, Mađarskom i Makedonijom graditi prugu za vozove velikih brzina od Beograda do Budimpešte, sa vrlo izvesnom mogućnošću da ovaj projekat bude produžen do Grčke. Osim toga, Srbija je najavila početak izvoza, za početak jagnjećeg mesa na tržište Kine, što je potez koji kasni najmanje godinu dana. Tu su i mnogi drugi, uglavnom infrastrukturni projekti, koje je Srbija ponudila Kini, a za koje je jasno rečeno daPročitaj više